05/06/2026
⚠️Pogubni uticaj poljoprivredne mehanizacije i letnje kosidbe na divljač🚨
I prošle godine smo pisali o ovoj temi, a sada iznosimo neke alarmantne procene kod uticaja kosidbe i poljoprivrednih radova na divljač.📊📈
Poljoprivredna mehanizacija svake godine prouzrokuje ozbiljne direktne i indirektne štete na populaciji divljači, naročito u ravničarskim predelima poput Vojvodine, gde je poljoprivreda najintenzivnija. Iako se o ovom problemu retko govori, gubici su katastrofalni i dugoročno ugrožavaju opstanak pojedinih vrsta.
Najveći gubici nastaju tokom ranih prolećnih predsetvenih radova, kao i tokom prolećne i letnje kosidbe. Procenjuje se da u ovom periodu od mehanizacije strada između 15% i 30% ukupnog godišnjeg prirasta srneće divljači i zeca u Srbiji. To znači da gotovo svako treće mladunče ne preživi prvi susret sa mašinama i nožem kosilice.
Najkritičniji period je kraj maja i početak juna, kada se prvi otkos lucerke (deteline) tačno poklapa sa vrhuncem donošenja mladih na svet. Lucerka raste rano i izuzetno je gusta, zbog čega pruža savršen zaklon. Ženke srne i zeca tu najradije ostavljaju mladunce, dok fazani u lucerištima prave svoja gnezda. Prilikom košenja stradaju jaja, mladunci, pa čak i odrasle ženke fazana koje leže na gnezdima.
Zec je posebno ugrožen, jer ne strada samo tokom letnje žetve, već i usled ranih prolećnih radova. Gubici iz prvog, prolećnog legla imaju najveće posledice za celokupnu zečju populaciju – stradali ženski mladunci su potencijalne ženke koje bi do kraja jeseni i same mogle dati najmanje još jedno leglo.
Pored direktnog usmrćivanja, rad poljoprivrednih mašina izaziva i dugoročne indirektne posledice. Buka i mehanizacija uznemiravaju i rasteruju divljač, primoravajući je da migrira u mirnije delove lovišta. Ovakva migracija nosi sa sobom dva velika problema.
Prvo, dolazi do povećanog pritisaka predatora: Migracijom se u kratkom roku na novim terenu veštački povećava brojnost divljači, što privlači predatore i uzrokuje porast šteta koje oni prave.
Drugo, stvara se nedostatak hrane i zaklona: Nakon kosidbe i kombajniranja useva, ogromne površine zemlje ostaju potpuno ogoljene. Preživele životinje ostaju na brisanom prostoru, bez ikakvih izvora hrane i sigurnog zaklona.
Pravi obim ovog ekološkog problema u Srbiji često ostaje nepoznat, doslovno skriven u balama sena. Poređenja radi, Nemačka poseduje izuzetno preciznu statistiku iz perioda pre uvođenja evropskih standarda koja je pokazala da je i tamo od kosačica godišnje zvanično stradalo oko 100.000 lanadi. Iako je Srbija manja i ima drugačiji fond divljači, stručnjaci i lovci upozoravaju da su i naše brojke proporcionalno alarmantne i mere se u hiljadama usmrćenih mladunaca svake sezone.
Ovakvo ugrožavanje divljači moguće je sprečiti. Postoje vrlo jeftini načini iz domena puke organizacije poljoprivrednih radova i načina kosidbe koji mogu spasiti životinje.
Dok se u zakonodavstvo i praksu u Srbiji ne uvede obavezna upotreba zvučnih/svetlosnih plašilica na mašinama ili obavezna pretraga terena dronovima sa termovizijom (što je u Evropi postao standard), pravi obim ovog ekološkog masakra ostaće nepoznat, skriven u balama sena.
Dobar pogled!
🚜✂☘️🦌🐇🦃